Za vrijeme vašeg duljeg boravka u Požegi, pozivamo vas da posjetite i istražite i druge destinacije u blizini grada. Istražite Požeštinu, Zlatnu dolinu kako su ju zahvaljujući zlatnoj vinskoj kapljici iz ovdašnjih vinograda prozvali još stari Rimljani ili se pak uputite na planinarenje zelenim obroncima Papučkog gorja.
Općina Velika
Mjesto Velika, s nešto više od 6000 stanovnika, nalazi se 12 km sjeverno od Požege, na nadmorskoj visini od 273 m. Takav položaj podno šumovitih obronaka gorja Papuka, ovome simpatičnom mjestu daje izgled koji na prvi pogled više podsjeća na primjerice Gorki kotar nego na „ravnu“ Slavoniju.
U središtu mjesta, uz rječicu Veličanku svakako razgledajte srednjovjekovnu crkvu Sv. Augustina s jedinstvenim zvonikom-obrambenom kulom koja je u 15. stoljeću služila obrani od Osmanlija, kao i obližnje razvaline nekad moćne utvrde „Velički grad“, do koje vodi planinarski put, a s njegovih zidina puca prelijep pogled na čitavu Požešku dolinu i okolnih pet gora Papuk, Psunj, Požešku i Dilj goru te Krndiju.
Velika je poznata po njegovanju starih tradicija. Svake godine u siječnju posjetitelje privlači manifestacija “Vinkovo”, posvećena zaštitniku vinogradara Sv. Vinku, a u svibnju se održava međunarodna smotra folklora “Čuvajmo običaje zavičaja”.
Šetnja, planinarenje, sportsko penjanje, jahanje, brdski biciklizam, kampiranje te paragliding te lov i ribolov, dio su bogate sportsko-rekreacijske ponude Velike i Papuka.
Velika tijekom ljetnih mjeseci privlači termalnim kupalištem smještenim podno brda Lapjak, a tijekom čitave godine upravo iz Velike, iz „Prijemnog centra“ svoje turističke i planinarske ture započinju svi posjetitelji Parka prirode Papuk. Pošto je u davnoj prošlosti Papuk, visok 953 metra, bio otok Panonskom moru, u Velikoj se nalazi i vrlo zanimljiv interaktivni i multimedijalni centar „Kuća Panonskog mora“ u kojoj možete upoznati davno nestale stanovnike ovoga mora poput zastrašujućeg izumrlog morskog psa Megalodona.
Grad Kutjevo
Kutjevo broji oko 6 267 stanovnika, a smješteno je na južnim obroncima gorja Krndije, u sjeverozapadnom dijelu Požeške doline. Kutjevački kraj je čuveno vinsko i vinogradarsko središte s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, a samo Kutjevo slovi za hrvatsku vinsku prijestolnicu.
Vinova loza uzgajala se ovdje još u doba starih Rimljana i Ilira. Od 1232. godine, izgradnjom vinskih podruma Cistercitskog samostana, ovdje se proizvode, čuvaju i njeguju vrhunska vina koja su proslavila ovo područje diljem svijeta. Specifični prirodni uvjeti, razvijena vinska kultura i primjena suvremene tehnologije, omogućili su da vinska sorta Graševina, Talijanski rizling ili Welsch rizling, upravo u Kutjevu daje iznimne rezultate i jedinstvena vrhunska bijela vina.
Upravo zato, kutjevački glavni trg nosi naziv Trg graševine, sa zasađenim trsovima vinove loze, koji se na prilikom proslave vinarskih blagdana, Sv. Vinka i Sv. Martina, posebno uređuju. Upravo tada, za Vincelovo i Martinje, Kutjevo je popularno odredište mnogim turistima i vinskim zaljubljenicima.
Grad Pleternica
Pleternica, koja se u povijesnim spisima pod imenom Sveti Nikola prvi puta spominje 1270. godine, danas broji oko 11 000 stanovnika. Smještena je jugoistoku Požeško-slavonske županije, podno Požeške i Dilj gore.
Od povijesnih znamenitosti na području Grada Pleternice nalaze se tragovi vojarne baruna Trenka, romaničko-gotička utvrđena crkva Sv. Dimitrija u Drenovcu sa zapisima na glagoljici, paleološko nalazište logora kod Zarilca, kurija Kušević, ostaci srednjovjekovnog Viškovačkog grada uređenog kao brdsko izletište, vinski podrum Klikun i druge.
Prirodni simboli Pleternice su slap na rijeci Orljavi i lipa. Na „Orljavskom slapu“ izgrađena je mala hidroelektrana, prva hidroelektrana u vlasništvu jednoga grada, a na taj način dobivena električna energija koristi se za potrebe gradske javne rasvjete.
Pleternica je središte brojnih kulturnih, sportskih i vjerskih manifestacija. Događaj koji svake godine krajem kolovoza u grad privuče najviše posjetitelja je proslava crkvenog goda, ili kako se u ovome kraju kaže „kirvaja“, u čast „Gospe od Suza“. U crkvi Sv. Nikole, ova se tradiciju njeguje od 1955. godine.
Jedinstveni Muzej bećarca nalazi se na jedinstvenom Trgu bećarca! Mjesto je to gdje se moderna arhitektura i tehnologija stapa s lokalnim geografskim obilježjima, poviješću i tradicionalnom nematerijalnom kulturnom baštinom – bećarcem. Bećarac je veseo tradicijski deseterački napjev u dva stiha koja se rimuju, a potekao je iz Slavonije, Srijema i Baranje. Zaštićen je od strane UNESCO-a, a od sada ga možete poslušati i vidjeti u njegovom Muzeju. Muzej bećarca u Pleternici interpretira ovaj napjev u punom smislu, sjaju i kontekstu, obuhvaćajući život, narodne običaje i nošnje, a cilj mu je zabaviti posjetitelja i ponuditi zanimljive i poučne informacije o ovoj baštini Hrvatske i svijeta.
Grad Lipik
Lipik, pitomi gradić u zapadnoj Slavoniji, jedan je od bisera kontinentalnog turizma. Smješten u dolini rijeke Pakre te okružen stoljetnim šumama gorja Psunja.
Još su stari Rimljani otkrili dobrobiti lipičkih termalnih izvora. Veni, vidi, deposi! – tko jednom dođe, srcem će zauvijek ostati u Lipiku. Sredinom 18. stoljeća uređen je jedan od prvih izvora termo-mineralne vode u Europi te započinje razvoj toplica. U 19. stoljeću se oko lječilišta grade vile i hoteli, a poznati „Kursalon“, „Wandelbahn“ i perivoj sa sjenicama i vodoskocima tada privlače goste iz cijele srednje Europe. U istom razdoblju započinje s radom punionica vode, nadaleko poznate vode “Studenac” i “Studena”.
Državna ergela konja lipicanaca sa sedamdesetak grla ove plemenite pasmine konja Lipiku daju posebnu čar. Grad možete upoznati i kočijom s konjskom zapregom ili jednostavno prošetati stoljetnim parkom koji je spomenik kulturne baštine. “Antunovo vrelo” izvor pitke termo-mineralne vode, pruža osvježenje u svakom trenutku, a neizostavan dio parka koji morate posjetiti jest “Jelkin brijeg”.
Ljekovita voda izvire iz dubine od 240 metara, te je stalne temperature od 64ºC. U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju provode se liječenja raznih neuroloških, posttraumatskih i reumatskih tegoba, kao i preventivno liječenje. Tokom cijele godine turistima su dostupne usluge „wellnessa“, zatvoreni bazen s termo-mineralnom vodom, a tijekom ljetnih mjeseci osvježenje je najbolje potražiti u kompleksu otvorenih bazena.
Raznolikost prirode i terena pogoduju pješačkim (100 km) i biciklističkim stazama (80 km) različite težine, a ljubiteljima jahanja dostupne su uređene staze i šumskim putovi. Zahvaljujući bujnim šumama u gradu i okolici nalazi se i niz lovišta koja obiluju krupnom i sitnom divljači. Obližnja jezera “Pjeskara” i “Raminac” površine pravi su izazov za ribolovce, dok brojni prirodni izvori i obale rijeka služe kao izletišta i mjesta za piknik.
Grad Pakrac
Pakrac broji nešto više od 16 000 stanovnika. Nalazi se u zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, podno šumovitih obronaka gorja Papuka i Psunja. Od primjerice Zagreba do Pakraca trebat će vam tek nešto više od sat vremena vožnje autom ili oko dva sata vožnje vlakom.
U prošlosti je Pakrac bio u vlasništvu viteških redova Templara i Ivanovaca, plemenitaša Ivana Talovca, grofova Celjskih i kneza Nikole Zrinskog. Zanimljivo je kako je upravo u Pakracu od 1256. do 1260. godine djelovala kovnica novca u kojoj se kovao novac zvan Slavonski banovac.
Park prirode Papuk
Papuk je gora poznata po prostranim šumama koje se sa sjevera uzdižu iz plodne dravske ravnice, a njegovi južni obronci sa stoljetnim vinogradima spuštaju se prema požeškoj „Zlatnoj dolini“. U srcu Parka prirode Papuk nalazi se park šuma „Jankovac“, najpoznatije gorsko izletište u Slavoniji, sa jezerima i vodopadima čime neodoljivo podsjeća na manju verziju svjetski poznatih „Plitvičkih jezera“. Park obuhvaća dio gorja Krndije te čitavog Papuka s najvišim vrhom na 953 metra/nad morem. Prijemni centar za posjetitelje, mjesto s kojega je najbolje započeti obilazak Parka, nalazi u simpatičnom mjestašcu Velika, 12 km sjeverno, dvadesetak minuta vožnje automobilom udaljenoj od Požege.
Specifičnosti gorja Papuka
Papuk je zanimljiv zbog bogate flore i faune gorskog tipa, što je netipično za Slavoniju poznatu ponajprije po nepreglednoj ravnici. Dok u podnožju gorja kao i u ostatku Slavonije prevladava bjelogorična šuma, prema vrhovima ona ustupa mjesto gustoj crnogorici. Na području parka nalazi se nekoliko geoloških lokaliteta svjetske važnosti kao što su stupasti izljevi magme „Rupnica“, poput onih u svjetski poznatom irskom mjestu Devil’s Causeway. Geopark Papuk je dio europske i svjetske UNESCO-ve mreže geo-parkova čiji su glavni ciljevi zaštita, edukacija i održivi razvoj. Drevna geološka aktivnost Papuka vidljiva je i po nekoliko termalnih izvora, primjerice u Velikoj gdje se nalazi veliki bazenski kompleks (u rekonstrukciji), te nadaleko poznate Daruvarske toplice.
Planinarima i speleolozima zanimljive su i mnoge jame i špilje te poplavljena ušća drevnih rijeka koja su se prije više milijuna godina ulijevala Panonsko more. Na jednom takvom lokalitetu „Vrhovci“, u pijesku se mogu pronaći fosilni ostaci drevnih izumrlih životinja poput divovskog morskog psa Megalodona, a uz pomoć multimedijske tehnologije moguće ih je doživjeti i u „Kući Panonskog mora“, koja se nalazi u Velikoj.
Na istaknutim obroncima ovoga gorja nalaze se i danas impozantne kamene srednjovjekovne utvrde, poput gotičkog Ružica Grada kod Orahovice, starog grada u Velikoj i crkvene utvrde u Kaptolu. Gradovi i sela pod obroncima ovoga gorja bogati su kulturno-povijesnim spomenicima poput dvorca-hotela u Kutjevu, baroknog gradskog središta Požege i impozantne zavjetne gotičke crkve u Voćinu, a cijeli je kraj omeđen poznatim vinogorjima.
„Male Plitvice“
Jedno od omiljenih turističkih područja u Parku prirode Papuk je gusta crnogorično-bjelogorična park šuma i visoravan „Jankovac“ smještena na 475 metara/nad morem. Uz istoimeni i dobro opremljeni planinarski dom s odličnim restoranom koji su cijele godine na usluzi posjetiteljima, nalaze se dva bistra planinska jezera te poučna „Grofova staza“, nazvana po „utemeljitelju turizma na Papuku“, grofu Josipu Jankoviću. Područje jezera nalazi se na visoravni koje se dijelom sastoji od stijena poznatih pod nazivom „sedra“ koje posebice u području izvora potoka Kovačica i slapa Skakavac stvaraju impozantne „sedrene barijere“ preko kojih se prelijeva voda. Ta posebnost niza jezera, slapova i kanjona ovo područje čini vrlo sličnim poznatom hrvatskom nacionalnom parku „Plitvička jezera“.
Informacije za posjetitelje
Planinarski dom „Jankovac“
Tel.: 00385 (0)33 898 70 15
Ulaznice i informacije o parku
Prijemni centru Parka prirode Papuk
Adresa: Ulica Stjepana Radića 46, 34300 Velika
Web: www.pp-papuk.hr
Tel: : 00385 (0)34 313 030