Posjet Požegi, kao vjerujemo i svakome drugom gradu, u najljepšem sjećanju ostat će zasigurno nakon što upoznate i ponekog “lokalca”, bio to vaš turistički vodič ili pak prijatelj, koje ćete u našem gradu vrlo brzo steći.
Požežani su poznati kao dobri domaćini. Iako poput mnogih hrvatskih „kontinentalaca“ i Požeženi mogu na prvi pogled djelovati oprezno u novim kontaktima, kad ih upoznate imat ćete u njima prijatelje za cijeli život. Ukoliko k tome upoznate Požežanina ili stanovnika okolnih mjesta koji drži do tradicije, onda budite sigurni da ćete u često biti pozivani na razne proslave poput imendana ili crkvenog goda ili kako se u ovome kraju „po njemački“ kaže „Kirvaja“, a to će ujedno značiti i da ćete se uvjeriti kako je gotovo svaki stanovnik ovoga kraja i odličan kuhar raznoraznih slavonskih delicija.
Poput vjerojatno većine Hrvata, i Požežani se posebno vesele vikendu i zasluženom odmoru. U subotu prijepodne ćete ih najčešće vidjeti u centru grada kako uživaju uz šalicu kave s prijateljima i poznanicima, na još pokojoj prijepodnevnoj šalici razgovora vidjet ćete ih i nedjeljom prijepodne dok će vam se poslijepodne grad učiniti potpuno opustjelim. No razlog tome vrlo je jednostavan – ako tražite Požežane, pronaći ćete ih u šetnji ili na planinarenju okolnim brdima. Pridružite im se!
Još jednu osobinu vašeg novog prijatelja Požežanina uvidjet ćete vrlo brzo, a to je ponos na svoj grad i ljude koji su ga proslavili u zemlji i inozemstvu. Ne uzmite mu to za zlo jer ne radi se tek o pukom hvalisanju. Požega iako mali grad u europskim i svjetskim razmjerima zaista se može pohvaliti mnogim „velikanima“ od znanosti, preko umjetnosti do sportskih uspjeha. Za neke od njih možda ste već čuli, a nešto više o njima doznajte u nastavku ove web stranice. Tko zna, možda vašeg novog prijatelja dodatno zadivite znanjem o njegovu voljenom gradu!
Znamenite Požežanke i Požežani
Brojni su Požežani ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti, a svojim su postignućima uvelike doprinijeli znanstvenom, književnom, umjetničkom i društvenom životu.
Neki od najpoznatijih hrvatskih književnika rodili su se, školovali i djelovali upravo u Požegi. Isusovac Antun Kanižlić, autor “Svete Rožalije”, rođen je u Požegi 1699. godine. Ovaj pjesnik i vjerski pisac utemeljitelj je znanstvene proze u Hrvatskoj, a posebnu pozornost posvećivao je jeziku, protiveći se utjecaju neslavenskih jezika. Prema oporučnoj želji, pokopan je u požeškoj crkvi svetoga Lovre.
U Požegi je rođen i jedan od najznačajnijih preporoditelja i jezikoslovaca – Vjekoslav Babukić. Njegova “Ilirska slovnica” prva je gramatika hrvatskoga jezika pisana na osnovi lingvističke literature. Od 1838. godine bio je prvi tajnik Čitaonice ilirske, a potom i prvi tajnik Matice ilirske. Godine 1846. imenovan je prvim profesorom na prvoj Katedri za hrvatski jezik na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu. Vjekoslav Babukić, kao jedan od najistaknutijih zagovaratelja nacionalnih prava za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, dobio je svoju ulicu u mnogim hrvatskim gradovima, pa tako i u Požegi, gdje mu je godine 1911. na rodnoj kući postavljena i spomen-ploča.
Miroslav pl. Kraljević, pisac prvog hrvatskog izvornog romana “Požeški đak”, utemeljio je u Požegi 1862. godine tiskaru, nakon osječke, najstariju u Slavoniji.
Povjesničar, putopisac i pedagog Julije Kempf utemeljio je Gradski muzej, a svojim memoarima “Moja požeška sjećanja”, donio je vrijedne prosudbe o društvenim zbivanjima u Požegi i okolici s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kapitalno mu je djelo monografija “Požega” iz 1910. godine.
Jedan od najznačajnijih liričara hrvatske književnosti između dva svjetska rata, Dobriša Cesarić, rođeni je Požežanin, isto kao i Matko Peić, hrvatskih povjesničar umjetnosti, slikar i književnik, autor jednog od najvrjednijih putopisnih opusa u hrvatskoj književnosti.
Josip Eugen Tomić, Janko Jurković, Vilim Korajac, Napoleon Špun Strižić, Kajo Adžić, Armin Pavić, Franjo Ciraki, Zdenka Marković, Josip Pavičić, Ivan Mesner samo su neka od imena poznatih osoba hrvatske književnosti rođenih u “slavonskoj Ateni”. Požega je rodni grad i Dragutina Lermana, putopisca i velikog istraživača Afrike. Lerman je bio sudionik ekspedicija Henryja Mortona Stanleya u porječje Konga, sudjelovao u pregovorima i sklapanjima sporazuma s domorodačkim poglavicama. Kao generalni tajnik belgijske vlade za istočni Kongo (današnji DR Kongo) uspostavio je belgijsku kolonijalnu upravu. Otkrio je slapove na rijeci Kwilu 1893. godine i nazvao ih Zrinski Chutes – Slapovi Zrinski. Darovao je Hrvatskom narodnom muzeju vrijednu zbirku predmeta naroda istočnog Konga (sada u Etnografskom muzeju u Zagrebu).
Od požeških slikara svakako su najistaknutiji bili Gustav Poša, Jozo Janda i Miroslav Kraljević. Jedan od najvećih slikara 20. stoljeća i utemeljitelj hrvatske moderne, Miroslav Kraljević, rodio se u Gospiću, ali ga je životni put trajno vezao uz Požegu. Upravo za vrijeme njegova boravka u Požegi 1910. i 1911. godine, nastale su neke od njegovih najpoznatijih slika – “Autoportret sa psom”, “Djevojčica s lutkom”, “Požeška dolina” itd.
Kazališni svijet također su oplemenili mnogi Požežani poput Ervine Dragman, Mie Oremović, čuvene operne pjevačice Vilme Nožinić. Svoje mjesto u povijesti sporta upisao je atletičar Boris Hanžeković. Požežani su dali svoj doprinos i u drugim područjima djelovanja pa je tako potrebno istaknuti poznate liječnike kao što su bili Andrija Štampar, Ivan Reiner i Matija Kožić, zatim matematičar Željko Marković, botaničar Karlo Bošnjak, povjesničar i arhivist Josip Buturac, arhitekt Pavao Jušić, akademik Filip Potrebica te mnogi drugi.
Požežani su se uvijek isticali svojim stvaralaštvom. Tako i danas diljem Hrvatske i šire, Požegu promoviraju književnica Lana Derkač, književnik Branko Hribar, slikar, redatelj i scenograf Zlatko Bourek, povjesničar Tvrtko Jakovina. U svijetu glazbe tu su Boris Ćiro Gašparac, Ivana Kindl i Vesna Pisarović. Uspješnu karijeru na kazališnim daskama izgradile su glumice Nada Gačešić-Livaković i Ines Bojanić, a svojim vrsnim rukometnim umijećem diljem svijeta se proslavio Marko Kopljar.